HDL kolesterol mjeri kolesterol koji prenose lipoproteini visoke gustoće, čestice koje skupljaju kolesterol iz tkiva i vraćaju ga u jetru. Jedna je od sastavnica lipidnog profila i opisuje prijenos lipida, a ne stanje pojedinog organa. U procjeni kardiovaskularnog rizika koristi se kao pokazatelj koji se kreće u suprotnom smjeru od aterogenih lipida.
Za ovaj marker još nema očitanja.
Niži HDL kolesterol najčešće se viđa uz abdominalnu pretilost, inzulinsku rezistenciju i šećernu bolest tipa 2, pušenje, sjedilački način života te u kombinaciji s visokim trigliceridima; pada i tijekom akutne bolesti i upale. Više vrijednosti javljaju se uz redovitu tjelovježbu izdržljivosti, umjeren unos alkohola i kod nekih nasljednih varijanti metabolizma lipida, a vrlo visoke vrijednosti nisu automatski zaštitne. Pojedinačan nalaz izvan raspona razlog je za ponavljanje pretrage i razgovor o cjelokupnoj slici lipida s liječnikom, a ne zaključak sam po sebi.
Vrijednosti se mijenjaju uz nedavnu promjenu tjelesne mase, alkohol u prethodnim danima, trudnoću, bolest štitnjače i infekciju koja traje, pa se pretraga tijekom akutne bolesti ili ubrzo nakon nje obično odgađa. Referentne granice razlikuju se prema spolu. HDL kolesterol čita se uz ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride, a oduzima se od ukupnog kolesterola kako bi se dobio ne-HDL kolesterol, koji zajedno s apolipoproteinom B nosi podatak o riziku.
Referentne vrijednosti su opće vrijednosti za odrasle i ovise o laboratoriju, metodi, dobi i spolu. Služe za orijentaciju, ne za dijagnozu — o rezultatima razgovarajte sa svojim liječnikom.