Ukupni kolesterol zbroj je kolesterola koji se prenosi u svim lipoproteinskim česticama u krvi — ponajprije u LDL-u i HDL-u, uz manji doprinos čestica bogatih trigliceridima. Sâm kolesterol strukturni je sastojak staničnih membrana i preteča žučnih kiselina, steroidnih hormona i vitamina D. Ta je vrijednost gruba mjera prijenosa lipida i dugoročnog kardiovaskularnog rizika.
Za ovaj marker još nema očitanja.
Povišene vrijednosti najčešće odražavaju spoj prehrane i genetike, a izrazito visoki nalazi otvaraju pitanje obiteljske hiperkolesterolemije; povisuju ga i hipotireoza, kolestaza, nefrotski sindrom, loše regulirana šećerna bolest te neki lijekovi. Niske vrijednosti rjeđe su same po sebi razlog za zabrinutost, ali mogu pratiti hipertireozu, bolest jetre, malapsorpciju ili tešku bolest. Budući da ukupna vrijednost miješa aterogene i zaštitne frakcije, uredan ukupni kolesterol može prikriti nizak HDL ili visok LDL, a povišen sam po sebi nije dijagnoza. Liječnik ga procjenjuje u kontekstu ukupnoga kardiovaskularnog rizika.
Vrijednosti se pomiču s nedavnom bolešću, trudnoćom, promjenom tjelesne mase i stanjem štitnjače te prolazno padaju u tjednima nakon akutne infekcije ili infarkta miokarda; položaj tijela i dugotrajno stezanje podveze mogu ih blago podignuti. Statini poput atorvastatina i rosuvastatina snižavaju ga, dok ga neki antipsihotici i antidepresivi povisuju. Ukupni kolesterol čita se uz LDL, HDL, trigliceride i ne-HDL kolesterol, uz dodatak apolipoproteina B ili lipoproteina(a) kada procjena rizika treba veću razlučivost.
Referentne vrijednosti su opće vrijednosti za odrasle i ovise o laboratoriju, metodi, dobi i spolu. Služe za orijentaciju, ne za dijagnozu — o rezultatima razgovarajte sa svojim liječnikom.